Izvadci iz zakona i pravilnika RH

Excerpts from the Laws and Regulations of the Republic of Croatia (all text in Croatian language)

Jedan ovakav projekt ne bi imao smisla kada iza njega ne bi stajao i određeni zakonski okvir zemlje u kojoj se provodi. Bitno je naglasiti, a to i sami možete vidjeti iščitavajući izvatke iz dolje navedenih izvora, da je svim osobama, barem napismeno, zagarantiran slobodan pristup institucijama javnog i općeg dobra:

  1. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom
  2. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
  3. Zakon o suzbijanju diskriminacije

Ostaje samo zapitati se zašto zakoni postoje, a provedba istih zakazuje te u kojoj su mjeri osobe s invaliditetom zapravo diskriminirane?

IZVADAK IZ ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM I FAKULTATIVNOG PROTOKOLA UZ KONVENCIJU O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM

Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom možete pristupiti putem linka: http://tiny.cc/caeqcz

KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM
PREAMBULA

Članak 9.

PRISTUPAČNOST

1. Države stranke ove Konvencije poduzet će odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom, izgradnjom okruženja, prijevozom, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i drugim uslugama i prostorima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, kako bi osobama s invaliditetom osigurale život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Ove će se mjere, koje će uključivati identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupačnosti, primjenjivati, među ostalim, na:

(a) građevine, ceste, prijevoz i druge zatvorene i otvorene prostore, uključujući škole, stambene zgrade, zdravstvene ustanove i radna mjesta,

(b) informacije, komunikacije i druge usluge, uključujući elektroničke usluge i službe hitnih intervencija.

2. Države stranke će također poduzeti odgovarajuće mjere radi:

(a) razvijanja, poticanja i praćenja provedbe minimalnih standarda i smjernica za pristupačnost prostora i usluga otvorenih ili namijenjenih javnosti,

(b) osiguravanja da privatne pravne osobe koje nude prostore i usluge namijenjene javnosti vode računa o svim aspektima pristupačnosti za osobe s invaliditetom,

(c) pružanja obuke interesnim skupinama o pitanjima pristupačnosti s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom,

(d) osiguranja natpisa na Brailleovom pismu i u lako čitljivom i razumljivom obliku u zgradama i drugim prostorima otvorenim za javnost,

(e) osiguranja drugih oblika pomoći u vidu osobnih asistenata i posrednika, uključujući vodiče, čitače i stručne tumače za znakovni jezik, kako bi se olakšao pristup javnim objektima i prostorima otvorenim za javnost,

(f) promicanja drugih odgovarajućih oblika pomoći i potpore osobama s invaliditetom kako bi im se osigurao pristup informacijama,

(g) promicanja pristupačnosti novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava, uključujući internet,

(h) promicanja oblikovanja, razvoja, proizvodnje i distribucije dostupnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava u ranoj fazi, tako da te tehnologije i sustavi postanu pristupačni uz minimalne troškove.

Članak 19.

NEOVISNO ŽIVLJENJE I UKLJUČENOST U ZAJEDNICU

(c) ravnopravnog pristupa osoba s invaliditetom uslugama, objektima i prostorima, namijenjenima općoj populaciji, te njihove primjerenosti potrebama osoba s invaliditetom.

Članak 30.

SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU, REKREACIJI, RAZONODI I ŠPORTU

1. Države stranke priznaju osobama s invaliditetom pravo na sudjelovanje u kulturnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te će poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom:

(a) uživaju pristup kulturnim materijalima u svim dostupnim oblicima,

(b) uživaju pristup televizijskim programima, filmovima, kazalištu i drugim kulturnim aktivnostima, u svim dostupnim oblicima,

(c) uživaju pristup mjestima kulturnih događanja ili usluga, kao što su kazališta, muzeji, kino dvorane, knjižnice i turističke usluge, te, koliko je to moguće, spomenicima i mjestima od nacionalnoga kulturnog značenja.

2. Države stranke će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi omogućile osobama s invaliditetom razvoj i korištenje svojega kreativnog, umjetničkog i intelektualnog potencijala, ne samo za vlastitu dobrobit, nego također i za obogaćivanje društva.

3. Države stranke će poduzeti sve odgovarajuće korake kako bi osigurale da zakoni koji štite intelektualna vlasnička prava ne sadrže nerazumne ili diskriminirajuće prepreke pristupu osoba s invaliditetom kulturnim materijalima, poštujući pritom odredbe međunarodnog prava.

4. Osobe s invaliditetom će imati pravo, na ravnopravnoj osnovi s drugima, na priznavanje i potporu svojem specifičnom kulturnom i jezičnom identitetu, uključujući znakovni jezik i kulturu gluhih.

PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI

Cijelom zakonu možete pristupiti putem linka: http://tiny.cc/kq3qiz

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.

Članak 2.

Pristupačnost, unapređivanje pristupačnosti i jednostavna prila­godba pristupačnosti građevina iz članka 1. ovoga Pravilnika osigurava se obveznim projektiranjem i izvođenjem tih građevina na način da sadrže obvezne elemente pristupačnosti i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom na način i u slučajevima propisanim ovim Pravilnikom.

Kada su elementi pristupačnosti ujedno i dio puta za izlaženje u slučaju opasnosti, tada moraju ispuniti i zahtjeve po posebnom propisu.

Vlasnik građevine dužan je održavati elemente pristupačnosti i ne smije smanjivati uvjete uporabe pomagala osoba s invaliditetom.

Članak 4.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

  1. Osoba s invaliditetom jest osoba s tjelesnim oštećenjem, slijepa, slabovidna i gluha osoba, osoba oštećenog sluha, te osoba s mentalnom retardacijom, ako ima neku od navedenih smetnji;
  2. Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti, dobi, trud­noće ili drugih razloga;
  3. Pomagala osoba s invaliditetom su pomagala za orijentaciju i pomagala za pokretljivost;
  4. Pomagala za orijentaciju su bijeli štap i pas vodič;
  5. Pomagala za pokretljivost su invalidska kolica, štap, štake i hodalica;
  6. Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti može ometati i/ili sprječavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i radu;
  7. Pristupačnost jest rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
  8. Pristupačna građevina, njezin dio ili oprema (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma, koso podizna sklopiva platforma, ulazni prostor, komunikacije, WC, kupaonica, kuhinja, soba, učionica, radni prostor, stan/apartman, kavana, restoran, kabina za presvlačenje, tuš kabina, ulaz u vodu na plaži i na bazenu, mjesto u gledalištu, telefon, tekstofon, faks, bankomat, električne instalacije, kvake na vratima i prozorima, pult, oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevini, stajalište i peron, parkirališno mjesto, javna pješačka površina, semafor, pješački prijelaz, pješački otok i raskrižje) jest ona građevina, dio građevine ili oprema koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti propisanih ovim Pravilnikom.
  9. Obvezni elementi pristupačnosti su elementi za projektiranje i građenje, kojima se određuje veličina, svojstva, instalacije, uređaji i druga oprema građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
  10. Oznake pristupačnosti su oznake kojima se označavaju primijenjeni obvezni elementi pristupačnosti;
  11. Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu građevinu;
  12. Vizualno-svjetlosna najava jest upozorenje i obavijest gluhoj i osobi oštećenog sluha putem svjetlosnih signala;
  13. Zvučna najava jest upozorenje i obavijest slijepoj i slabovidnoj osobi putem zvuka;
  14. Zvučna signalizacija jest signalizacija koja pomaže slijepim i slabovidnim osobama pri snalaženju u prostoru;
  15. Induktivna petlja ili transmisijski obruč jest instalacija koja se ugrađuje u građevinu radi otklanjanja šumova iz okoline i poboljšanja kvalitete zvuka;.
  16. Komunikacijsko pomagalo jest uređaj koji omogućuje osobama koje koriste slušni aparat primanje zvučnih signala bez smetnji;
  17. Taktilna obrada jest završna reljefna obrada hodne površine;
  18. Taktilna crta vođenja jest taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, koja se na kraju puta vođenja i na mjestu promjena smjera vođenja označava promjenom u strukturi reljefne obrade;
  19. Taktilna crta upozorenja jest taktilna obrada hodne površine koja se postavlja sa svrhom upozorenja slijepim i slabovidim osobama na opasnost od prometala;
  20. Taktilno polje upozorenja jest taktilna obrada hodne površine koja služi za upozorenje i obavještavanje slijepim i slabovidnim osobama o promjeni razine kretanja;
  21. Tekstofon jest prilagođeni telefon za gluhe i osobe oštećenog sluha, pri čemu oba sugovornika pisano komuniciraju;
  22. Tipski element jest predmet kojemu je namjena razgraničavanje javne pješačke površine od kolnika, biciklističke staze i/ili parkirališta, a može biti različitog oblika i druge primarne namjene – primjerice: žardinjera za cvijeće, zid, klupa i sl.;
  23. Javna pješačka površina jest: nogostup, pješačka staza, pješački trg, pješački nathodnik i pothodnik, pješački most i sl.;
  24. Taktilni plan prijelaza jest reljefna oznaka koja slijepim i slabovidnim osobama pruža informacije o duljini i vrsti pješačkog prijelaza preko prometnice.

Članak 5.

Obveze iz ovoga Pravilnika odnose se na građevine javne i poslovne namjene, te na građevine stambene i stambeno-poslovne namjene.

Građevine javne i poslovne namjene jesu:

  1. građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene: robna kuća; trgovački i uslužni centar; samoposluživanje uslužne površine od 400 m2 i više; tržnica; caffe bar, kavana i restoran, s 80 i više sjedećih mjesta; disko klub i noćni klub, površine od 400 m2 i više; turistički informativni centar; ured turističke zajednice površine od 200 m2 i više; putnička agencija površine od 200 m2 i više; zasebno stojeća recepcija; građevina nautičkog turizma; hotel (soba/TWC) s 50 i više soba; hostel s 50 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama; turističko naselje s 50 i više apartmana; kamp za 500 i više gostiju; restoran uz državnu i županijsku cestu; hotel s posebnom oznakom – motel uz državnu i županijsku cestu; trgovačko-ugostiteljski sadržaj uz crpku za gorivo i sl.;
  2. građevine poštanske i/ili telekomunikacijske namjene: poštanska dvorana za rad sa strankama s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; poštanska dvorana za rad sa strankama s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; telekomunikacijski centar za pružanje usluga korisnicima s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; telekomunikacijski centar za pružanje usluga korisnicima s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; građevina u kojoj se nude telekomunikacijske usluge telefoniranja, faksiranja i sl. s tri ili više uređaja i sl.;
  3. građevine za pružanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge: poslovnica banke s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; poslovnica banke s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; poslovnica financijske agencije s manje od tri šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; poslovnica financijske agencije s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja i sl.;
  4. građevine upravne i slične namjene: građevina u kojoj djeluju jedinice i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili državne uprave, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, sudske vlasti, središnja tijela državne uprave, tijela državne uprave, administrativni ured pravne osobe s javnim ovlastima i drugih pravnih osoba i sl.;
  5. građevine zdravstveno-socijalne i rehabilitacijske namjene: ured službe socijalno-zdravstvene skrbi; ljekarna i prodavaonica ortopedskih pomagala; ljekarna i prodavaonica ortopedskih pomagala s tri i više šaltera ili pulta istog tipa poslovanja; ambulanta; dom zdravlja; bolnica; lječilište; zatvoreni bazen u lječilištu; otvoreni bazen u lječilištu; lječilišna plaža; zatvoreno lječilišno kupalište/toplice; javno kupalište; dom za starije i nemoćne osobe s 20 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama; dom za starije i nemoćne osobe hotelskog tipa (soba/TWC) s 20 i više soba; dom za starije osobe apartmanskog tipa s 20 i više apartmana; pučka kuhinja i sl.;
  6. građevine u kojoj učestalo borave osobe s invaliditetom: građevina u kojoj se nalaze poslovne prostorije saveza, društva i/ili udruge osoba s invaliditetom; ustanova za odgoj i obrazovanje osoba s invaliditetom; ustanova za rehabilitaciju; ustanova za smještaj osoba s invaliditetom i sl.;
  7. građevine odgojne i obrazovne namjene: dječji vrtić; škola, učilište, ustanova za obrazovanje odraslih osoba, visoko učilište; učenički i studentski dom s 50 i više soba sa zajedničkim sanitarnim jedinicama; učenički i studentski dom hotelskog tipa (soba/TWC) s 50 i više soba; studentska apartmanska naselja s 50 i više apartmana i sl.;
  8. građevine kulturne namjene: sveučilišna knjižnica; kulturni centar; kongresni centar; muzej, galerija, izložbeni prostor površine 300 m2 i više; kino, kazalište i koncertna dvorana, sa 100 i više mjesta u gledalištu i sl.;
  9. građevine prometne namjene: zračna luka; autobusna i željeznička postaja/kolodvor; autobusno i tramvajsko stajalište, željeznički peron; putnička zgrada u trajektnim i brodskim pristaništima; odmorište uz državnu i županijsku cestu; javno parkiralište; javna garaža kapaciteta 300 i više vozila; crpka za gorivo i sl.;
  10. građevine športske i rekreacijske namjene: športski teren; športska dvorana sa 100 i više mjesta u gledalištu i sl.;
  11. građevine zabavne namjene: zabavni park; zoološki i botanički vrt i sl.
  12. građevine vjerske i sakralne namjene: obredna dvorana; vjerski i karitativni centar;
  13. građevine za izvršavanje kazne zatvorom: kaznionica; zatvor; odgojni zavod i sl.;
  14. prostori i površine javne namjene: pješački trg, ulica, staza u parku, dječjem igralištu i na šetalištu; pothodnik, nathodnik i pješački most; ulični prijelaz i sl. i
  15. građevine ostale namjene: sajamski i izložbeni centar; tehnologijski park; javni WC; građevina u kojoj je obvezno izvođenje 4 ili više WC jedinica za javnu uporabu; mrtvačnica i krematorij; javno sklonište i sl.

ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

Tekstu zakona možete pristupiti putem linka: http://tiny.cc/c33qiz

I. OPĆE ODREDBE

Svrha zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

(2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.

(3) Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji poloţaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka.

II. OBLICI DISKRIMINACIJE

Izravna i neizravna diskriminacija

Ĉlanak 2. (1) Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

(2) Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbe

Članak 4. (1) Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom u smislu članka 1. ovoga Zakona.

(2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući: – korištenje javno dostupnih resursa, – sudjelovanje u javnom i društvenom životu, – pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti.

Područje primjene

Članak 8. Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fiziĉkih osoba, osobito u područjima:

  1. rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije,
  2. obrazovanja, znanosti i športa,
  3. socijalne sigurnosti, ukljuĉujući i podruĉje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti,
  4. zdravstvene zaštite,
  5. pravosuđa i uprave,
  6. stanovanja,
  7. javnog informiranja i medija,
  8. pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih,
  9. članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnoga društva, politiĉkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama,
  10. sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.